Financiranje energetskih izvora!
Poštovani komitenti Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije…
09/07/2024Današnje poduzetničke jedinice, osobito malo poduzetništvo, u koje ubrajamo mala trgovačka društva i obrtnike, opterećene su brojnim problemima. Oni proizlaze, dijelom iz loših zakonskih rješenja, a dijelom zbog neučinkovitosti ili nedovoljne ili neadekvatne učinkovitosti državnih tijela i tijela područne i lokalne uprave i samouprave.
Kod velikih poduzetnika problematika ima posve drukčiju konfiguraciju, jer veliki imaju vlastitu pravnu, računovodstvenu i menadžersku logistiku i društveni značaj, i njihove dubioze ili krah su (zbog broja zaposlenih) u kritičnim oblicima – politički problem.
Međutim, za malog poduzetnika ne postoji učinkovita državna skrb niti pomoć u nevolji.
Problematika koja u jednakoj mjeri opterećuje sve (male) poduzetnike mogla bi se rezimirati u sljedećih petnaestak vrsta:
Problem neplaćanja računa poduzetnicima – vjerovnicima, uzrokom je najčešćih bezizlaznih situacija i propadanja malih poslovnih subjekata. Ako se izvršeni posao i uložena sredstva i izvršeni rad blagovremeno ne naplate, nije moguće ni na koji drugi način nadoknaditi taj gubitak (skupi krediti su upitno rješenje). O osiguranju svoje naplate, mali poduzetnici moraju – sami voditi brigu, […]
Kumulativni teret poreza i doprinosa sastoji se od nekoordiniranih, često jednostrano utvrđenih razreza poreza više vrsta i na različitim razinama, na državnoj, na županijskim i na lokalnim (gradskim, općinskim) razinama. Porezni sustav je kompliciran do nerazumljivosti, zakonodavci ga mijenjaju kao čarape, pa je i solidnim poznavateljima ove materije pun nepoznanica i dvosmislenih određenja. Ovu složenu […]
Nitko nikada nije točno prebrojio koliko vrsta parafiskalnih nameta opterećuje poduzetnike, iako su mnogi to pokušali. Postoje popisi nekih ministarstava, Komora, HUP-a, raznih stručnih organizacija i gospodarskih publikacija. Njihovi podaci se kreću između 250 i 500 vrsta. U kreiranju takvih nameta prednjače jedinice lokalne i područne uprave i tvrtke – monopolisti u njihovom potpunom ili […]
Pravna nesigurnost najdrastičnije se manifestira kod obrtnika, jer oni za obveze prema trećim licima odgovaraju svojom cjelokupnom (privatnom) imovnom (trgovačka društva odgovaraju samo imovinom društva). Obrtnici kao vjerovnici nisu ničim zaštićeni, osim formalne sudske zaštite koja je skupa, spora i posve neučinkovita. Socijalna nesigurnost obrtnika najdrastičnije se ogleda u slučajevima privremene ili stalne nesposobnosti za […]
Unatoč tome što se Republika Hrvatska nakon demokratskog preobražaja i osamostaljenja, odlučila posvetiti primarnu pažnju prema čovjeku – pojedincu, osobi i obitelji, njegovim osobnim vrijednostima i inicijativama – ispred državnih ili društvenih interesa i privatnom vlasništvu, inicijativi i interesu davati prednost ispred državnog i društvenog (što je karakteristika svih modernih demokratskih zemalja humanog kapitalizma), na […]
Država, županije i lokalne jedinice kontinuirano i naglašeno ističu svoje zauzimanje za razvoj malog poduzetništva, a na djelu je zapravo sustavni cinizam. Politički podobni gospodarski šarlatani iz vladajućih zdrugova, eksperimentiraju vlastiti poduzetnički “know-how” . Gotovo redovito se radi o pojedincima koji su se neuspješno okušali sa svojim poduzetništvom u realnom sektoru i ondje su propali. […]
Često isticana težnja da se u RH moraju provesti – strukturne reforme, poprimila je konotaciju poštapalice, koja se u raspravi o birokratskom aparatu, u političkim lamentiranjima iznosi kao – smokvin list. Nema nikakvih naznaka da bi se – strukturne reforme u našem glomaznom aparatu pokušavale provesti. Najveći dio njih mali poduzetnici plaćaju isto kao i […]
U proteklih dvadesetak godina, u Republici Hrvatskoj je svoje veletrgovačke punktove otvorio veliki broj inozemnih trgovina, pri čemu država nije vodila računa o zaštiti vlastitog gospodarstva i vlastite trgovine. To se negativno odražava na opstojnost naše (tehnološki rudimentarne) proizvodnje, osobito poljoprivrede, prehrambene i tehničke industrije. U takvom trendu građanstvo kupuje glavninu robe (često sumnjive kvalitete) […]
S danom hrvatskog ulaska u Europsku unije i sveopćom liberalizacijom tržišta, otvoreni je slobodni protek robe i radnika, odnosno fluktuacija s bitno manjim ograničenjima od prijašnjih. Takva sloboda uvjetovala je neočekivano brojan odlazak kvalitetnog strukovnog kadra iz RH u zemlje Zapadne Europe, što kod nas ima za posljedicu nedostatak radne snage u gotovo svim zanatskim […]
Unatoč tome što radnici zaposlenih kod privatnih poslodavaca nemaju gotovo nikakvu organiziranu sindikalnu zaštitu, njihova prava utvrđena Zakonom o radu, Zakonom o obveznim osiguranjima i mnogobrojnim podzakonskim aktima, ne spadaju u racionalnu sferu. Ugovori o radu sastavljaju se s oznakom “prvog bruto” dohotka i “drugog bruto” dohotka, iako radnici i poslodavci razgovaraju i pogađaju se […]
Poslovne banke su institucije obdarene državnom zapovijedi da čuvaju tuđi novac i na njemu zarađuju i autonomno odlučuju o cijeni svoje usluge. Uslijed kroničnog nedostatka novaca u gospodarstvu, uzrokovane platnoprometnom nedisciplinom, posao bankama cvjeta i njihove godišnje dobiti mjere se u milijardama. Učestala državna (i bankovna) proklamiranja kako će poslovne banke razvijati i poticati razvoj […]
Obavljanje zanatske djelatnosti bez potrebnih odobrenja – nadriobrt, star je koliko i obrt, dakle od cehovskih vremena. Rad na crno, ili korištenje neprijavljene radne snage pojavio se nastupom sustava zapošljavanja, pospješuju ga visoka porezna opterećenja na prijavljenu radnu snagu, a intenzivira se proporcionalno s porastom ukupnog tereta poreza i doprinosa na plaću. Jedini lijek za suzbijanja […]
Sindikati periodično objavljuju razinu troška preživljavanja za jednu prosječnu (radničku) obitelj kroz izračun mjesečne potrošnje za troškove široke potrošnje (prehrana) za njezin dostojanstveni život. Takvi podaci su točni i umjesni. Komore bi također, morale objavljivati mjesečne (godišnje) troškove neminovih režijski troškova i troškova pogonskog materijala jednog privatnog poduzetnika realnog sektora, koji su uvjet njegove gospodarske […]
Budući da rad privatnih poduzetnika nadzire tridesetak vrsta inspekcija, izloženi su stalnim prijetnjama visokim novčanim sankcija. Postoji nekoliko vrsta kazni koje su – dvostruko više od prosječnog – godišnjeg dohotka koji ostvari privatni poduzetnik u Republici Hrvatskoj (podaci Ekonomskog instituta Zagreb). Opće je poznato da su mali privatni poduzetnici na stalnom udaru inspekcijskih službi, a […]
Pored problematike koja se odnosi na sve ili većinu djelatnosti u malom poduzetništvu, postoji problematika koja je specifična za pojedinu vrstu ili skupinu djelatnosti, problematika koja traje određeno vrijeme ili godišnje razdoblje i problematika koja se odnosi na tradicijske, kulturološke, umjetničke i etno-djelatnosti, koje se regionalno razlikuju u svakom pogledu i nije ih moguće sekcijski […]
Poštovani komitenti Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije…
09/07/2024Poštovani komitenti Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije…
09/07/2024