26. 08. 2019. * U skladu s ustaljenim hrvatskom javnom diskursu, na medijskom prostoru prevladavaju napisi da su za niske prosječne plaće u Republici Hrvatskoj krivi – privatnici.

Ima u tome istine.

Samo “poduzetnicima” u državnom vlasništvu nije problem isplatiti velike plaće i – ne samo plaće.

Eto zašto privatnici ne mogu isplatiti veće plaće:

1. na ugovorenu (solidnu) mjesečnu neto plaću od 1.000 €, tj 7.350,oo kn, hrvatski će poslodavac platiti poreze i doprinose 73 %, a taj postotak progresivno raste s povišenjem neto osnovice, (ne računajući namete koji nisu direktno vezani uz plaće: turističke zajednice, slivne vode, rente, šume i dr.) što predstavlja povijesno najviše opterećenje plaća na prostorima EU,
2. pravna (i socijalna) sigurnost privatnika, obzirom na (ne)efikasnost sudstva, kod nas se u pozitivnom kontekstu spominje još samo u dječjim pripovijestima,
3. po brojnosti i rastrošnosti državne uprave jednaki smo bankrotiranoj Venezueli,
4. svakodnevno mijenjane zakona stvara košmar u kojemu je pravo čudo da netko iz realnog sektora – uopće posluje.

Nije svima teško.

Skupina tvrtki u državnom vlasništvu lani je isplatila donacije, sponzorstva i poklone (sportskim klubovima i raznim udrugama i pojedincima), ukupno više 100 milijuna kuna: HEP, Hrvatske šume, Hrvatske autoceste, HŽ infrastruktura, Croatia Airlines … (C.)