01. 11. 2022. * Svake godine prvog studenog Središnji ured Porezne uprave obnavlja “Listu srama” i javno objavljuje liste poreznih dužnika. Dok nazivi tvrtki, često sastavljeni od slogovnih akrobacija s dodatkom “d.o.o.” javnosti govori vrlo malo, za fizičke osobe (obrtnike), kojima se pored iznosa duga objavljuje puno ime, prezime, mjesto prebivališta i godina rođenja, objava vrlo jasno sugerira – javnu sramoćenje i poziv na poslovno denunciranje – od svih i za sva vremena.

Smije li se tako postupati u jednom humanom sustavu?

Smije li se to raditi poduzetnicima koji su istovremeno često veći vjerovnici nego dužnici? Zbog državnog nerada i nereda, institucijama koje bi morale štititi platnoprometnu disciplinu, brtnici uzalud masno plaćaju svoju – vjerovničku pravnu zaštitu i sigurnost?

Smije li se objavljivati dug poduzetnika, ako se istovremeno ne objavi i to – u kojoj mjeri je isti taj dužnik i – vjerovnik i tko mu je sve i koliko dužan?

Smije li država tako raditi s poduzetnicima, čak i onima kojima je upravo ona, ili njezine institucije na nižim razinama (javna poduzeća), dugogodišnji bezobzirni dužnik?

Smije li država javno sramotiti poduzetnike kojima evidentira dug, za koji traje žalbeni postupak (nije pravomoćno utvrđen), ili traje upravni spor ili spor na sudu opće nadležnosti, ili je u zastari koju bi PU morala primijeniti po službenoj dužnosti, pa dug nije konačno ili zakonito utvrđen?

Ne smije!

Točno je da Zakon to dopušta premda je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka i brojnim moralnim načelima jedne humane i demokratske zemlje. No, činjenica je da hrvatski zakoni štite  privatnost i osobnost – i pedofila, i kriminalaca i silovatelja i preprodavača droge i za njih javno ne objavljuju ni imena ni inicijale. Ali obrtnicima – dužnicima objavljuju se puna imena i prezimena i godina rođenja!  – Tako nas eto, razvijaju i štite!)

To što radi Središnji ured Porezne uprave i takva nakaradna i ozakonjena svirepost države prema realnom sektoru gospodarstva, nije primjereno jednom demokratskom moralnom i nadasve humanom ustroju.

To je nedolično za civilizaciju. (Franjo Cimerman st.)