11.04.2019.  Od 20 osoba koje se odvaže stupiti u privatno poduzetništvo, njih 19-ero se odluči na osnivanje privatnog poduzeća (d.o.o-a ili j.d.o.o-a), a tek jedan od dvadesetero potencijalnih poduzetnika odluči se za osnivanje obrta.

Razlog tome su odredbe Zakona o obrtu (2003.), temeljem kojega je donesen i Pravilnik o vezanim obrtima (2008.) koji za većinu djelatnosti u obrtu propisuje zahtjevne stručne uvjete (majstorski ispit, koji se ne može polagati svaki dan, pa ni svaki mjesec, ni u svakoj županiji i koji nije besplatan), dok za otvaranje trgovačkog društva, u tom smislu nije potrebno – ništa. Treba reći i to, da je takav Zakon bio donesen inicijativom samih obrtnika.

Trebalo je respektirati usporedna određenja o uvjetima iz ZTD-a.

U obrtničkom sektoru bilo je u bliskoj prošlosti mnogo pogrešaka, a bilo je i nesklonih vremena, kao npr. ono u kojem je ministar obrta i malog poduzetništva bio g. Gordan Maras. Međutim, sada je posve razvidno da je na vlasti garnitura koja je sklona obrtništvu i malom poduzetništvu, a sadašnji Ministar gospodarstva bio je svojedobno pomoćnik ministra gospodarstva zadužen za obrtništvo, u čemu je pokazao izuzetni interes za ovaj sektor gospodarstva, pa je sigurno da bi ovu problematiku s uvažavanjem razmotrio.

I ne samo to! Upravo su u tijeku izmjene i dopune Zakona o obrtu!

No, iz Hrvatske obrtničke komore se još uvijek ne nazire inicijativa da se ove i druge nesklonosti i nespretnosti Zakona o obrtu, isprave. Bilo bi nedopustivo da HOK sada, kada je dobra prilika, u tom smislu uopće ne reagira. Treba ponoviti da je prema statističkim podacima (DZS) u zadnjih deset godina broj obrtnika u Republici Hrvatskoj pao za gotovo trideset tisuća. (C.)